KAPELICA Sv. Fabijana i Sebastijana nalazi se na Mosoru, stotinjak metara iznad Privora. U '90im godinama prošlog stoljeća je također obnovljena. Svečana misa na dan sv. Fabijana i Sebastijana održava se svake godine 20. siječnja.

Legenda

Bijaše nekoć prelijepa djevojka koja je bila zaražena kugom. kretala se iz pravca Kozjaka preko Klisa, došla do Mosora. Svojom bi ljepotom na putu zavodila lokalne momke i tako ih zarazila opakom bolešću, kako se približavala Žrnovnici u mjestu su počele kojekakve glasine pa su mještani molili sveca Sebastijana da ih zaštiti. I uistinu djevojka je zapela u trnju u Mosoru i tu preminula, a na tom mjestu žrnovčani su u znak zahvalnosti svecu sagradili kapelicu......

SV. FABIJAN

Sveti Fabijan bio je rimski biskup i papa od godine 236. do 250. To je doba kada su carske vlasti organizirale velike progone kršćana. Njihov je broj unatoč tome rastao. Fabijan je zaslužan za reorganizaciju rimske crkvene zajednice: podijelio ju je na sedam okruga i povjerio sedmorici đakona. Đakoni su imali notare, zapisničare, koji su brižno skupljali i bilježili podatke, napose o kršćanima-mučenicima. Usto su se brinuli za to da svi mučenici budu dostojno pokopani u podzemnim grobljima, katakombama. Kad je 249. nastupio novi car Decije, novom je žestinom nastavio zatirati kršćanstvo. Prvi je uhićen papa Fabijan. Po kratkom postupku usudio ga je sam car. Osuda je izvršena 20. siječnja 250.: odsječena mu je glava. Pokopan je u Kalistovim katakombama. Nejgov kameni sarkofag otkriven je godine 1915. Fabijanovo štovanje proteglo se kroz sva ta stoljeće. Slikari ga prikazuju u biskupskom ornatu s mačem i golubom. Fabijan spada u «zimske svece», dolazi pri kraju zime – 20. siječnja (uvijek zajedno sa Sebastijanom).

SV. SEBASTIJAN

O svetom Sebastijanu znamo da je rođen pri kraju 3. stoljeća u Milanu, mučeništvo je pretrpio u Rimu. Po legendi bio je časnik carske tjelesne garde. U 4.stoljeću o njemu je zapisano da je bio «muž pun mudrosti, u službi vjeran, za pomoć uvijek pripravan, u dobroti uzoran, u životu vrlinama odličan.» - Budući da je bio carski časnik, imao je pristup u tamnice i gubilišta. Tu je redovito tješio i hrabrio uhićene i osuđene kršćane. Kad je car doznao da je i Sebastijan kršćanin, osudio ga je na smrt. I to polaganu! Naredioje strijlcima da ga gola privežu za stup i gađaju strelicama. Ali ne u glavu i srce da ne bi brzo izdahnuo. Ostavili su ga okrvavljenog i obnemoglog. Brižnošću kršćanske Irene prizdravio je, ali su ga ponovno uhvatili i ubili kolcima. Pokopan je u katakombama i već od početka vrlo štovan. Nad njegovim je grobom poslije podignuta velika, i danas poznata, bazilika, koju posjećuje svaki rimski hodočasnik. Sebastijan se časti kao zaštitnik od kuge i drugih zaraznih bolesti. Zaštitnike vojnika, lovaca, ljevača, kamenorezaca i vrtlara. Spomendan mu je 20.siječnja, uvijek se slavi zajedno sa Fabijanom, papom.