toka počela je od izgradnje vodenih akumulacija u slijevu Cetine, posebno bazena Prančevići. Dio rijeke Žrnovnice je imao vode samo u kišnom periodu, a izvor koji nije presušivao nalazio se u predjelu Perun-Kamena. Tek izgradnjom akumulacija nakon povišenja vode u Cetini proradila je voda podzemnim putem do današnjih izvora i od tada stalno teče i ne presušuje. To je ujedno i dovelo do 

mogućnosti da se u Žrnovnici samonidne vrste riba kojih do tada tamo nije bilo.

  RIBLJI FOND RIJEKE ŽRNOVNICE  

Riblji fond Žrnovnice sastoji se od jegulje kao autohtone vrste ribe. Pri ušću Žrnovnice mogu se naći u određena doba godine i morske ribe koje podnose bočatu vodu ili čak slatku vodu kao razne vrste listova, dvije vrste cipla te lubin, a možda i pokoja druga vrsta.

Povećavanjem vodostaja Žrnovnice sedamdeset godina poribljava se nepoznatom količinom kalifornijske pastrve i manjom količinom solinske mekousne pastrve. Zbog povoljnih prilika obje novonasanjene ribe su se aklimatizirale, tj samostalno se i mrijeste jer su se u žrnovnici održavale i do danas. Brojčano stanje pastrva je dobro, a zadovoljavajuća je i dinamika rasta. Rječica Žrnovnica predstavlja interesantnu novonastalu salmonidnu rječicu. Kao lovne ribe u Žrnovnici žive kalifornijska pastrva, solinska mekousna pastrva i jegulja. Posebno je interesantno da se u Žrnovnici mrijesti kalifornijska pastrva koja se inače mrijesti prirodnim putem na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a solinska mekousna samo na Jadru i Žrnovnici.

  KRIVOLOV  

Velike problem je krivolov. Bez obzira na dobu volju i i sav trud, malobrojni sportski ribolovci nisu u stanju zaštiti vodu od ratobornih i često naoružanih krivolovaca i suradnje sa policijom.

  APEL 

Po svojim biološko-ekološkim i pejzažnim vrijednostima, rijeka je Žrnovnica pravi biser našega dalmatinskog primorja, te bi trebalo poduzeti sve što je u našoj moći da se zaštiti i sačuva. To je ujedno i obveza svih stanovnika Žrnovnice i okolnih mjesta, kao i svih izletnika koji na ovu rječicu rado dolaze.